Ljudi su uvijek voljeli sastavljati i rješavati zagonetke. Sve zagonetke - od pitalica i labirinta, anagrama i raznih križaljki, matematičko logičkih zagonetki utjelovljuju dva elementa: skrivanje i otkrivanje. Kroz povijest su autori zagonetki nastojali postavljati što teže zadatke a rješavači nalaziti izazov u rješavanju istih. Ima ih mnogo vrsta i podvrsta i enigmatika je postala jedna od najpopularnijih vještina zagonetaštva. Enigmatika se prvenstveno za mnoge tretira kao zabava i ugodna razbibriga, ali savremena enigmatika dokazuje da je i nešto više. Pored toga što je "gimnastika uma i igrarija duha" služi za provjeru, sticanje i obnavljanje znanja ("Znanje kroz razonodu"), testiranje inteligencije, intelektualnu zabavu, a postoji i dokazi da se rješavanjem treniraju moždane vijuge i tako djeluje preventivno na aktivnost mozga te sprječava njegovo starenje. Križaljke su jedna od najraširenijih i najpopularnijih enigmatskih radova. Stoga je u nas i dobila ime kraljica zagonetaka.

Prva križaljka pojavila se u Engleskoj tokom 20. stoljeća. Bila je općenita, podijeljena poljima i grupama riječi koje su se međusobno križale okomito i vodoravno. Križaljke su se štampale prvo u dječjim knjigama i različitim periodičnim izdanjima. Prvo znano izdanje današnje križaljke kreirao je novinar Arthur Wynne iz Liverpoola, stekavši naslov prvog kreatora križaljke. Sjetivši se svoga djeda s kojim je svojedobno slagao kocke sa slovima tako da vertikalno i horizontalno bude ista riječ, Waynu je palo na pamet preraditi ideju tako da riječi vodoravno i okomito ne budu iste. Rješavanje je time postalo izazovnije, a u igru je ušlo više riječi. Četiri tjedna nakon prvog objavljivanja, slovoslagari u tiskari greškom su umjesto 'word-cross' otisnuli 'cross-word', naziv koji je ostao u engleskom jeziku sve do danas. Status ozbiljnog mentalnog izazova križaljka dobiva za vrijeme Drugog svjetskog rata kada je počinje štampati ugledni New York Times. Uskoro je New York Times postavio profesionalni standard za sve tvorce križaljki: crno-bijeli obrazac mora biti dijagonalno simetričan, crni kvadrati ne smiju zauzimati više od šestine cjelokupnog dizajna, križaljka ne smije imati tzv. prljava ukrižavanja, tj. teške riječi ne smiju presijecati jedna drugu. Simpatičan je podatak da, kako tjedan odmiče, križaljka postaje sve teža.

Ime križaljkama Hrvatima je dao dr. Dragutin Steinhardt, zagrebački advokat. U listu Svijet od 20.2.1926 osvanulo je ime križaljka. Opisi pojmova s obzirom na sadržaj mogu biti: sinonimi - CESTA je pisana kao PUT, opisni - JUTRO je dio dana, kombinirani - OTAC je jedan roditelj,matematička - 3x3,upisuje se DEVET, suprotni - NIJE STAR ...upisuje se MLAD, metaforički - ZVONIMIROV GRAD = KNIN, sugestivan - STANOVNICI HVARA - HVARANI, dopunjaljka - NOINA - ARKA. Tijekom vremena križaljke su se mijenjale pa tako danas imamo razne vrste, varijacije križaljki.

Skandinavka je jedna od njih. Za razliku od klasičnih križaljki opis pojmova se upisuje u kvadratiće što daje bolju preglednost i lakše rješavanje. Najčešće se pojavljuju u dnevnim novinama ili drugim tiskovinama. Osim kvadratića koriste se i slike koje zamjenjuju crna polja. Takve križaljke obićno nemaju simetričnost. Kod Slogovne križaljke - riječi se rastavljaju na slogove, u svako polje upisuje se jedan slog. Francuska križaljka ili četverosmjerka rješava se kao klasična križaljka ali se riječi mogu upisivati i obrnuto. Križaljke gdje nema crnih polja tj. potrebno je otkriti mjesto crnog polja zovu se Talijanke ili bijela križaljka. U opisu pojmova je dano broj crnih polja u redu ili stupcu. To nije obavezno ali olakšava rješavanje. Mozaična ili razmještajna križaljka - Uz lik se navodi popis riječi koje treba unijeti vodoravno i okomito. Obično se uz riječi daje i broj koji označava broj slova pojedinih riječi. Kod Prstenaste križaljke svaki red i stupac predstavlja zatvoreni prsten, što znaći da prava riječ u nizu ne mora obavezno početi u prvom polju lika. Obično se olakšava rješavanje davajući neko uporište npr.strelica koja govori gdje treba početi sa upisivanjem riječi.

Osmosmjerke su također popularne u svijetu enigmatike. Cilj zagonetke je pronaći i označiti sve riječi skrivene u mreži najčešće kvadratnog ili pravokutnog oblika. Tražene riječi mogu biti upisane vodoravno, okomito, dijagonalno ili unazad. Mnoge riječi za pretraživanje zagonetke imaju temu na koju se odnose sve skrivene riječi. Imamo i inicijalnu osmosmjerku kod koje su unesena samo prva dva slova - inicijali svih riječi iz popisa. Prema označenim smjerovima riječi treba unijeti u mrežu.

Rebus je enigmatska vrsta slagalica gdje slike predstavljaju riječi ili dijelove riječi. Postoje razne varijacije rebusa: obrtajni, slovni, anagramni.