Daleko najpopularnije mozgalice i velika konkurencija križaljkama je Sudoku. Sudoku je stekao popularnost kakvu logičke-matematičke mozgalice ne pamte još od početka 80-ih godina prošlog stoljeća i slavne Rubikove kocke. Danas gotovo sve poznatije dnevne novine u svijetu na posljednjoj stranici sadrže nekoliko sudoku-a za rješavanje koji zabavljaju čitatelje. Što je razlog takvoj popularnosti sudoku-a? Najvjerojatnije jednostavnost pravila, raznolikost, kao i nešto što je počelo tako jednostavno završi najednom složenije nego što ste uopće i mogli pomisliti. Matematičari tvrde da postoji 6,670,903,752,021,072,936,960 različitih mogućih sudoku-a. Sudoku je Japanska matematičko logička zagonetka koja se sastoji od velikog kvadrata podijeljenog na devet manjih slagalica s 3 x 3 polja. U svako polje se upisuje broj od 1 do 9, tako da se svaki broj pojavljuje točno jednom u svakom stupcu, retku i bloku 3x3. Težina zadanog sudoka ovisi o broju i položaju zadanih brojeva. Do sada se nije uspjelo sastaviti slagalicu s manje od 17 zadanih brojeva koja imaju jedinstveno rješenje.
Za rješavanje nije potrebno matematičko znanje, već logičko razmišljanje ili sposobnost kombiniranja. Prvi sudoku objavljen je još davne 1979. godine, a izmislio ga je Howard Garns, 74- godišnji arhitekt koji se u slobodno vrijeme bavio sastavljanjem i osmišljavanjem mozgalica. Garns je bio inspiriran latinskim kvadratima koje je u matematiku uveo slavni švicarski matematičar Leonhard Euler. Latinski kvadrat je tablica sastavljena od n redaka i n stupaca u koju su upisani brojevi od 1 do n tako da su brojevi u svakom retku i stupcu različiti. Euler se nekada zabavljao izračunavanjem broja latinskih kvadrata s n redaka, a Garns je uveo i treći kriterij - da unutar odredenih područja brojevi takoder trebaju biti različiti i tako se rodio sudoku. Iako je prvi sudoku objavljen u SAD-u, tamo je ostao nezapažen, već ga je 1986. jedan japanski časopis počeo redovito objavljivati pa je tako u Zemlji Izlazećeg Sunca polako rasla njegova popularnost. Poćetkom ovog stoljeća počinju ga objavljivati poneke novine izvan Japana, a pravi 'bum' dolazi s početkom 2005. godine kada ga počinju objavljivati najpoznatije britanske i američke novine (kao Daily Mirror, Time, Washington Post, New York Times. . . ).

Ne postoji konačna vrsta sudoku-a, a neke od vrsta su: X sudoku - klasičnom sudoku-u je dodana opcija glavnih dijagonala · Slash sudoku - klasičnom sudoku dodana opcija jedne glavne dijagonale · Killer sudoku - nema zadanih brojeva, broj u lijevom kutu označava zbroj znamenaka koje se nalaze u isto obojenim poljima koje čine oblik · Killer X sudoku - killer sudoku s opcijom glavnih dijagonala · Jigsaw sudoku - 6 x 6 polja, sudoku dodana opcija glavnih dijagonala · Prstenasti sudoku - retci i stupci sadrže brojeve od 1 do 6, a također i svaki od obojenih likova · Offset sudoku - još 9 dodatnih opcija, ne samo reci, stupci i 3 x 3 područja moraju imati brojeve od 1 do 9, već i isto obojana polja moraju imati brojeve od 1 do 9, a da se niti jedan broj ne ponavlja. Lančani sudoku - broj se pojavljuje samo jednom u retku, stupcu i lancu. izvor: PlayMath - časopis za matematiku i informatiku